Adriatic Guardian

Platforma koja objedinjuje informacije i poduzete akcije vezane za očuvanje mora i podmorja u hrvatskom dijelu Jadrana.

Guardian pruža informacije o aktivnim natječajima vezanim za temu zaštite mora i podmorja, dokumente, pravilnike i zakone koji se tiču ove teme te predstavlja sve udruge i institucije koje se bave ovim problemom.

Udruge i volonteri će na jednom mjestu moći vidjeti aktivne natječaje na koje se mogu javiti, a sponzori ili donatori mogu naći udrugu koju žele podržati dok će znanstvenici dobivati vrijedne statističke podatke.

Produkt održanih ekoloških akcija u zadnjih deset godina je i interaktivna karta na kojoj se mogu vidjeti i dodati brojne informacije o zaštiti podmorja te označiti pronađeni otpad ili ribolovni alat. Karta ADRIATIC GUARDIAN prikazuje održane akcije otklanjanja otpada i ribolovnih alata iz podmorja, a daje informacije koje se mogu iskoristiti u svrhu istraživanja, statistike, terenskog djelovanja te organizacije akcija otklanjanja otpada ili ribolovnih alata.

ORGANIZIRAJ
OTKLANJANJE

i budi dio promjene

POZOVI PRIJATELJE
RONIOCE

Oni koji to nisu mogu pomoći u razvrstavanju

INTERAKTIVNA
KARTA

Mapiranje pomaže u planiranju akcija

Osnivač i pokretač projekta

Matko Pojatina posljednjih 17 godina čisti Jadransko podmorje od otpada. Dobitnik nagrade Ponos Hrvatske 2019. godine rođeni je Zagrepčanin koji se ronjenjem bavi od 2004. godine. Ronilački tečaj položio je u RK Geronimo, sudjelovao je u radu više ronilačkih klubova a danas je tajnik u Društvu za podvodne sportove Zagreb.

“Uz more sam od malena, a oduvijek su me privlačile dubine. Ljeta sam uvijek provodio uz more, pa se znam šaliti da me more i odgajalo da ga čuvam.” Zajedno s kolegama iz Društva trudi se napraviti razliku, u mogućnostima koje im to dozvoljavaju. Ponekad znaju biti šokirani što sve uspiju pronaći za vrijeme akcija.

Jednom smo prilikom pronašli ogromni televizor od skoro 100 kilograma na dnu mora usred JU NP Kornati. Jedva smo ga izvukli na površinu i nije nam bilo jasno kako ga je netko uspio dopremiti do te lokacije i baciti. Nažalost, slučajevi pronalaska bijele tehnike na morskom dnu nisu neuobičajeni.”

Matko Pojatina: “Teško mi se pomiriti s tim da ne možemo očistiti cijelo podmorje i napraviti još i više od onog što sad radimo. To je Sizifov posao koji ćemo raditi dokle god se ne stane na kraj uzroku, odnosno uvedu strogi zakoni za odbacivanje otpada u prirodu. Ipak, da to ne radimo, pojedini otoci gušili bi se u količini naplavnog otpada.”

Morski otpad je veliki globalni ekološki problem današnjice uglavnom kao
posljedica sve veće upotrebe plastike i neodgovarajućeg gospodarenja
otpadom na kopnu. Prilikom dospijevanja u more, većina otpada potone
na dno u priobalnim područjima gdje se može godinama nakupljati.
Otpad s morskog dna u plitkom priobalju može se jednostavno uklanjati
organiziranjem ronilačkih ekoloških akcija.

Hrvati, kao i inače, na ovaj problem zagađenja gledaju iz daljine.
Zaključuju da se događa nekome tamo drugome, pa naše more je čisto.
Kao suza, i onda sa suzom dopliva koja boca ili vrećica.
Poput vrećice izvučene s dubine od 220 metara pored otočića Jabuke,
na kojoj sam pronašao rijetko viđen primjerak školjkice Delectopecten vitreus.
Ej, plastična vrećica na 220 metara… Da te jeza uhvati.
No neki će i na to reći “Ma, neš‘ ti.”
Je li uistinu “ne‘š ti” ili zatvaramo oči pred sve većim problemom?

Smart waste management nije samo fraza na engleskom!

Pametni sustavi gospodarenja otpadom koriste tehnologiju za poboljšanje učinkovitosti i djelotvornosti prikupljanja i odlaganja otpada. To može uključivati korištenje senzora za praćenje lokacije i razine kanti za otpad, korištenje analitike podataka za optimizaciju ruta prikupljanja otpada i korištenje umjetne inteligencije za prepoznavanje i sortiranje različitih vrsta otpada.

Postoje brojni načini na koje pametni sustavi gospodarenja otpadom mogu zaštititi morski život i prirodu.

Pametni sustavi gospodarenja otpadom također mogu pomoći u poboljšanju razvrstavanja i recikliranja otpada. To može pomoći u preusmjeravanju materijala koji se mogu reciklirati s odlagališta i spalionica, gdje mogu ispuštati štetne zagađivače u okoliš.

Pametni sustavi gospodarenja otpadom mogu pomoći u podizanju svijesti o problemu plastičnog onečišćenja i važnosti smanjenja otpada. To se može učiniti pružanjem informacija o utjecajima onečišćenja plastikom na okoliš i prednostima smanjenja otpada.

Seabin je nešto između filtera za bazen i kante za smeće. Ne koristi se u oceanu. Ugrađuje se uzvodno na plutajuće ili fiksne konstrukcije. Vodena pumpa kompatibilna sa solarnom energijom uvlači gornjih 10 mm površinske vode u jedinicu, gdje filtar hvata plastiku, a zatim voda teče natrag iz jedinice.

Potopna pumpa za vodu kompatibilna sa solarnom energijom uvlači površinsku vodu; plutajuće smeće, uključujući mikroplastiku, koja se, također uvlači i hvata u filtar; čišća voda zatim prolazi kroz jedinicu i vraća se u vodu.

Originalni V5 Seabin filtrira 600.000 litara vode dnevno.

Noviji 6.0 Seabin filtrira 1,3 milijuna litara vode dnevno.

Instaliran je u marinama i lukama diljem svijeta, a pomogao je u uklanjanju milijuna tona smeća iz oceana.

WasteShark je aquadrone koji uklanja plastiku i druge plutajuće otpatke s vodene površine. Osmišljen je posebno za uporabu u lukama i pristaništima. Oblikovan poput katamarana, WasteShark može skupiti do 350 kg smeća odjednom. Dron na električni pogon proizvodi nultu emisiju ugljika te je kompaktan i okretan. RanMarine Technology razvila je dizajn i prototip kroz start-up akceleratorski program za lučke inovatore u Rotterdamu.

DFKI RIC podržava RanMarine Technology i Nobleo Technology (obje iz Nizozemske) u razvoju autonomnog sustava pristajanja za WasteShark u okviru aktivnosti financirane od EIT-a „Autonomous Harbor Cleaning“. Algoritmi koje isporučuje DFKI omogućit će dronu da pronađe put natrag od lučkog bazena do priključne stanice, gdje može odložiti sakupljeno smeće i ponovno napuniti svoje baterije.

WasteShark aquadrone ima sljedeće tehničke specifikacije (izvor: RanMarine Technology)

Dimenzije: 190 cm x 140 cm x 45 cm

Težina: 39 kg bez tereta

Nosivost: 550 litara ~ 350 kg

Izvor napajanja: baterija

Potisak: 5,1 kgf (naprijed), 4,1 kgf (natrag) @ 16V

Ugrađeni senzori: kamera, lidar (laserski daljinomjer), dubinomjer, senzor temperature

Senzori kvalitete vode (opcija): pH, ORP, vodljivost, otopljeni kisik, zamućenost, amonij, klorid, nitrat, salinitet, mV, ORP, TDS, otpornost

Mogućnosti: 16 sati dnevno prikupljanje otpada i/ili prikupljanje i prijenos podataka

Vrsta otpada: plastika, mikroplastika, strana vegetacija (npr. patka), plutajući otpad

Operativno područje: poluzatvorene vodene površine s brodskim prometom (npr. luke, kanali) upravljanje: daljinsko upravljanje (trenutačno) ili autonomno (u budućnosti)

Koristi se u rijekama, kanalima i lukama diljem svijeta, a pomogao je u uklanjanju milijuna tona smeća iz vode.

Pametne kante su kante za otpad koje pomoću senzora prate lokaciju i razinu otpada. Ove informacije mogu se koristiti za optimizaciju ruta prikupljanja otpada i smanjenje broja pražnjenja kanti za otpad.

ove se informacije mogu koristiti za usmjeravanje napora čišćenja i postavljanje zamki za smeće na strateškim lokacijama.

Ovi se podaci mogu koristiti za prepoznavanje područja u kojima nastaje otpad i razvoj strategija za smanjenje proizvodnje otpada.

To može pomoći u smanjenju potrošnje goriva i emisija te poboljšati učinkovitost usluga prikupljanja otpada.

U Nizozemskoj, grad Amsterdam koristi umjetnu inteligenciju za praćenje razina otpada i obrazaca u kanalima. Ove se informacije koriste za usmjeravanje napora čišćenja i sprječavanje ulaska otpada u Sjeverno more.

U Sjedinjenim Državama, grad San Francisco koristi AI za optimizaciju ruta prikupljanja otpada. To je pomoglo smanjiti potrošnju goriva i emisije za 20%.

U Indiji, grad Pune koristi umjetnu inteligenciju za prepoznavanje i mapiranje vrućih točaka smeća. Ove se informacije koriste za usmjeravanje napora čišćenja i postavljanje zamki za otpatke na strateškim lokacijama.

Brojni gradovi i zajednice diljem svijeta koriste pametne sustave gospodarenja otpadom kako bi zaštitili morski život i prirodu. Evo nekoliko primjera:

Barcelona, Španjolska: Barcelona je implementirala pametni sustav gospodarenja otpadom koji koristi senzore za praćenje razine napunjenosti kanti za otpad. Podaci se zatim koriste za optimiziranje prikupljanja otpada, što je pomoglo smanjenju broja kamiona na cestama i smanjenju emisija.

San Francisco, CA: San Francisco je implementirao pametni sustav upravljanja otpadom koji koristi senzore za praćenje vrste i količine otpada koji se odlaže. Podaci se zatim koriste za razvoj ciljanog smanjenja otpada i programa recikliranja.

Singapur: Singapur je implementirao pametni sustav upravljanja otpadom koji koristi kamere i umjetnu inteligenciju za prepoznavanje i praćenje kanti za otpad. Podaci se zatim koriste za optimizaciju prikupljanja otpada i smanjenje broja kamiona na cesti.

Ovo je samo nekoliko primjera kako se pametni sustavi gospodarenja otpadom mogu koristiti za zaštitu života u moru i prirode. Kako se pametni sustavi gospodarenja otpadom sve više prihvaćaju, možemo očekivati još više koristi za okoliš.

Smanjite upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu, kao što su plastične vrećice, slamke i boce za vodu. Reciklirajte sav svoj plastični otpad. Pravilno odložite svoje smeće. Podržite organizacije koje rade na zaštiti morskog života i prirode. Poduzimanjem ovih koraka možete pomoći u smanjenju količine plastičnog otpada koji ulazi u more i zaštititi morski život i prirodu.

Očuvanje mora i podmorja od iznimne je važnosti zbog brojnih razloga, a ovdje su neki od glavnih:

Biološka raznolikost:

Mora i oceani predstavljaju nevjerojatan raznolik ekosustav koji obuhvaća mnoštvo vrsta, od sitnih mikroorganizama do velikih morskih sisavaca poput kitova. Očuvanje ovih ekosustava važno je kako bi se očuvala biološka raznolikost i život na Zemlji.

Izvor hrane:

Voda je dom brojnim vrstama riba i drugih morskih organizama koji predstavljaju glavni izvor hrane za milijune ljudi diljem svijeta. Očuvanje mora i podmorja osigurava dugoročnu održivost ribolova i sigurnost opskrbe hranom.

Klimatska ravnoteža:

Mora i oceani igraju ključnu ulogu u reguliranju klimatskih uvjeta na planeti. Oni apsorbiraju velike količine ugljikovog dioksida iz atmosfere i pružaju kisik kroz fotosintezu fitoplanktona. Očuvanje morskih ekosustava pomaže u borbi protiv klimatskih promjena.

Ekonomska vrijednost:

Morski ekosustavi pružaju osnovu za mnoge ekonomske aktivnosti, uključujući ribarstvo, turizam, pomorski prijevoz i trgovinu. Očuvanje mora i podmorja podržava održivost ovih gospodarskih sektora.

Lijekovi i resursi:

Oceani su izvor potencijalnih lijekova i mineralnih resursa koji mogu imati značajnu ulogu u medicini i industriji. Očuvanje podmorja pomaže u očuvanju ovih potencijalno vrijednih resursa.

Rekreacija i turizam:

Mora i obalna područja privlače turiste i ljude koji uživaju u vodenim aktivnostima. Očuvanje mora i podmorja osigurava da ova područja ostanu atraktivna za rekreaciju i turizam.

Znanstvena istraživanja:

Mora i oceani često predstavljaju nepoznate i neistražene prostore koji su iznimno važni za znanstvena istraživanja i razumijevanje našeg planeta.

Očuvanje mora i podmorja nije samo pitanje očuvanja okoliša, već i ključni faktor za dugoročno blagostanje ljudi i planete. Globalni napori u zaštiti morskog okoliša uključuju usvajanje održivih praksi u ribolovu, smanjenje onečišćenja plastikom i kemikalijama, stvaranje zaštićenih morskih područja i promociju svijesti o važnosti očuvanja mora i oceana.

Zaključak:

Glavni cilj pokretanja ove platforme je da se na jednom mjestu povežu svi aktivni ronilački klubovi, udruge i pojedinci koji se bave ovakvim akcijama, ribari i predstavnici lokalnih vlasti.

Tako bi se stekao stvarni dojam koliko se takvih akcija održava te bi imali informacije koje znanstvene institucije mogu upotrijebiti za svoja istraživanja.

Akcije bi se provodile po određenoj metodologiji i poslužile bi za organizirano prikupljanje podataka o sastavu i količinama tako prikupljenog otpada i ribolovnih alata.

Kasnije bi ti podaci mogli značajno poslužiti u pokušaju određivanja izvora i porijekla takvog otpada.

Kroz objedinjenje ovih informacija dobili bi platformu iz koje se mogu izvući podaci koji svakako mogu biti od koristi i olakšati posao svim udrugama, ustanovama, institucijama, donatorima, ribarima i drugim pojedincima čije su aktivnosti vezane uz more i podmorje.

Nadamo se da će ADRIATIC GUARDIAN biti upravo to. Pozivamo sve zainteresirane ronilačke klubove i udruge da nam se jave na ovoj platformi i postanu dio ovog projekta!