PRVA HRVATSKA EKO RONILAČKA JEDINICA I BAZA PODATAKA ODRŽANIH EKOLOŠKIH AKCIJA
Adriatic Guardian
Platforma koja objedinjuje informacije i poduzete akcije vezane za očuvanje mora i podmorja u hrvatskom dijelu Jadrana.
Adriatic Guardian pruža informacije o aktivnim natječajima vezanim za temu zaštite mora i podmorja, dokumente, pravilnike i zakone koji se tiču ove teme te predstavlja sve udruge i institucije koje se bave ovim problemom.
Udruge i volonteri će na jednom mjestu moći vidjeti aktivne natječaje na koje se mogu javiti, a sponzori ili donatori mogu naći udrugu koju žele podržati dok će znanstvenici dobivati vrijedne statističke podatke.
Produkt održanih ekoloških akcija u zadnjih deset godina je i interaktivna karta na kojoj se mogu vidjeti i dodati brojne informacije o zaštiti podmorja te označiti pronađeni otpad ili ribolovni alat. Karta ADRIATIC GUARDIAN prikazuje održane akcije otklanjanja otpada i ribolovnih alata iz podmorja, a daje informacije koje se mogu iskoristiti u svrhu istraživanja, statistike, terenskog djelovanja te organizacije akcija otklanjanja otpada ili ribolovnih alata.
ORGANIZIRAJ
OTKLANJANJE
i budi dio promjene
POZOVI PRIJATELJE
RONIOCE
Oni koji to nisu mogu pomoći u razvrstavanju
INTERAKTIVNA
KARTA
Mapiranje pomaže u planiranju akcija
Osnivač i pokretač projekta
Matko Pojatina posljednjih 17 godina čisti Jadransko podmorje od otpada. Dobitnik nagrade Ponos Hrvatske 2019. godine rođeni je Zagrepčanin koji se ronjenjem bavi od 2004. godine. Ronilački tečaj položio je u RK Geronimo, sudjelovao je u radu više ronilačkih klubova a danas je tajnik u Društvu za podvodne sportove Zagreb.
“Uz more sam od malena, a oduvijek su me privlačile dubine. Ljeta sam uvijek provodio uz more, pa se znam šaliti da me more i odgajalo da ga čuvam.” Zajedno s kolegama iz Društva trudi se napraviti razliku, u mogućnostima koje im to dozvoljavaju. Ponekad znaju biti šokirani što sve uspiju pronaći za vrijeme akcija.
Jednom smo prilikom pronašli ogromni televizor od skoro 100 kilograma na dnu mora usred JU NP Kornati. Jedva smo ga izvukli na površinu i nije nam bilo jasno kako ga je netko uspio dopremiti do te lokacije i baciti. Nažalost, slučajevi pronalaska bijele tehnike na morskom dnu nisu neuobičajeni.”
Matko Pojatina: “Teško mi se pomiriti s tim da ne možemo očistiti cijelo podmorje i napraviti još i više od onog što sad radimo. To je Sizifov posao koji ćemo raditi dokle god se ne stane na kraj uzroku, odnosno uvedu strogi zakoni za odbacivanje otpada u prirodu. Ipak, da to ne radimo, pojedini otoci gušili bi se u količini naplavnog otpada.”
dr. sc. Pero Tutman
Institut za oceanografiju i ribarstvo
Morski otpad je veliki globalni ekološki problem današnjice uglavnom kao
posljedica sve veće upotrebe plastike i neodgovarajućeg gospodarenja
otpadom na kopnu. Prilikom dospijevanja u more, većina otpada potone
na dno u priobalnim područjima gdje se može godinama nakupljati.
Otpad s morskog dna u plitkom priobalju može se jednostavno uklanjati
organiziranjem ronilačkih ekoloških akcija.
Pero Ugarković
Institut za oceanografiju i ribarstvo
Hrvati, kao i inače, na ovaj problem zagađenja gledaju iz daljine.
Zaključuju da se događa nekome tamo drugome, pa naše more je čisto.
Kao suza, i onda sa suzom dopliva koja boca ili vrećica.
Poput vrećice izvučene s dubine od 220 metara pored otočića Jabuke,
na kojoj sam pronašao rijetko viđen primjerak školjkice Delectopecten vitreus.
Ej, plastična vrećica na 220 metara…
Da te jeza uhvati.
No neki će i na to reći “Ma, neš‘ ti.”
Je li uistinu “ne‘š ti” ili zatvaramo oči pred sve većim problemom?
Očuvanje mora i podmorja od iznimne je važnosti zbog brojnih razloga, a ovdje su neki od glavnih:
Biološka raznolikost:
Mora i oceani predstavljaju nevjerojatno raznolik ekosustav koji obuhvaća mnoštvo vrsta, od sitnih mikroorganizama do velikih morskih sisavaca poput kitova. Svaka od ovih vrsta igra važnu ulogu u ekološkoj ravnoteži, bilo kao grabežljivac, plijen ili sudionik u ciklusima hranjivih tvari. Međutim, ljudske aktivnosti, poput zagađenja, izlova ribe i uništavanja staništa, ozbiljno ugrožavaju ovu ravnotežu. Gubitak pojedinih vrsta može izazvati lančane reakcije koje negativno utječu na cijele ekosustave, smanjujući njihovu otpornost na vanjske promjene. Očuvanje ovih osjetljivih sustava ključno je za stabilnost i dugovječnost života u oceanima, ali i za održavanje ekološke harmonije na globalnoj razini.
Izvor hrane:
Voda je dom brojnim vrstama riba i drugih morskih organizama koji predstavljaju glavni izvor hrane za milijune ljudi diljem svijeta. Voda je dom brojnim vrstama riba i drugih morskih organizama koji predstavljaju glavni izvor hrane za milijune ljudi diljem svijeta. Ribe, školjke, rakovi i alge ne samo da čine temelj prehrane mnogih obalnih zajednica, već i igraju ključnu ulogu u globalnoj sigurnosti hrane. No, prekomjerni izlov i destruktivne ribolovne prakse ugrožavaju populacije morskih organizama, dovodeći ih na rub opstanka. Održivi ribolov i očuvanje morskih staništa osiguravaju dugoročnu dostupnost ovih resursa, štiteći ekosustave i istovremeno omogućujući ljudima da i dalje koriste ocean kao izvor prehrane.
Klimatska ravnoteža:
Mora i oceani igraju ključnu ulogu u reguliranju klimatskih uvjeta na planetu. Oni apsorbiraju velike količine ugljikovog dioksida iz atmosfere i pružaju kisik kroz fotosintezu fitoplanktona, čime izravno utječu na kvalitetu zraka koji udišemo. Osim toga, oceanske struje prenose toplinu diljem svijeta, stabilizirajući globalnu temperaturu i smanjujući ekstremne vremenske uvjete. Međutim, ljudski utjecaj, uključujući zagađenje plastikom i emisije stakleničkih plinova, mijenja kemijski sastav mora, uzrokujući zakiseljavanje oceana i ugrožavajući mnoge vrste, uključujući koraljne grebene. Očuvanje oceana ključno je za borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu budućih generacija.
Ekonomska vrijednost:
Morski ekosustavi pružaju osnovu za mnoge ekonomske aktivnosti, uključujući ribarstvo, turizam, pomorski prijevoz i trgovinu. Milijuni ljudi diljem svijeta ovise o moru za svoj opstanak, bilo kroz ribolov, brodarstvo ili turističke usluge. Prihodi od ekoturizma, poput ronjenja na koraljnim grebenima i promatranja morskih životinja, uvelike ovise o zdravim i očuvanim morskim ekosustavima. Onečišćenje mora, prekomjerni izlov i degradacija obalnih područja mogu uništiti radna mjesta i smanjiti ekonomske prilike za buduće generacije. Ulaganje u zaštitu mora nije samo ekološki odgovorno, već i ekonomski isplativo jer osigurava dugoročnu održivost prirodnih resursa.
Lijekovi i resursi:
Oceani su izvor potencijalnih lijekova i mineralnih resursa koji mogu imati značajnu ulogu u medicini i industriji. Mnoge morske vrste proizvode jedinstvene kemijske spojeve koji su već korišteni u razvoju lijekova za rak, infekcije i neurološke bolesti. Osim toga, dubokomorski ekosustavi sadrže rijetke minerale i sirovine važne za modernu tehnologiju. Međutim, nekontrolirano iskorištavanje ovih resursa može uzrokovati ozbiljne ekološke probleme, poput uništavanja osjetljivih morskih staništa. Održivi pristup istraživanju i korištenju morskih resursa ključan je kako bi se osiguralo da oni budu dostupni i budućim generacijama.
Rekreacija i turizam:
Mora i obalna područja privlače milijune turista i ljubitelja vodenih aktivnosti diljem svijeta. Ronjenje, jedrenje, surfanje, plivanje i promatranje morskog života samo su neki od načina na koje ljudi uživaju u ljepoti i bogatstvu oceana. Prirodne ljepote poput koraljnih grebena, pješčanih plaža i kristalno čistog mora čine obalne destinacije ključnim pokretačima turističke industrije, koja pruža posao i prihode lokalnim zajednicama.
Međutim, onečišćenje, nekontrolirani turizam i degradacija obalnih ekosustava prijete dugoročnoj održivosti ovih područja. Zagađenje plastikom, prekomjerni ribolov i oštećenje koraljnih grebena mogu smanjiti atraktivnost turističkih destinacija, uzrokujući ekonomske gubitke i smanjenje broja posjetitelja.
Očuvanje mora i podmorja osigurava da ova područja ostanu privlačna za rekreaciju i turizam, omogućujući budućim generacijama da uživaju u prirodnim ljepotama oceana. Održiv turizam, edukacija posjetitelja i ekološki prihvatljive prakse ključni su za zaštitu morskih ekosustava i nastavak razvoja turističkog sektora.
Znanstvena istraživanja:
Mora i oceani često predstavljaju nepoznate i neistražene prostore koji su iznimno važni za znanstvena istraživanja i razumijevanje našeg planeta. Samo mali postotak oceana dosad je detaljno istražen, a svaki novi pronalazak može pružiti uvid u evoluciju života, klimatske promjene i biološke procese koji utječu na cijeli planet. Dubokomorske bakterije, na primjer, mogu otkriti nove načine preživljavanja u ekstremnim uvjetima, dok istraživanje morskih organizama može pomoći u razvoju novih tehnologija, uključujući biomimikriju i medicinske inovacije. Očuvanje oceana omogućava znanstvenicima da nastave istraživanja koja mogu imati dalekosežne koristi za čovječanstvo.
Očuvanje mora i podmorja nije samo pitanje očuvanja okoliša, već i ključni faktor za dugoročno blagostanje ljudi i planete. Globalni napori u zaštiti morskog okoliša uključuju usvajanje održivih praksi u ribolovu, smanjenje onečišćenja plastikom i kemikalijama, stvaranje zaštićenih morskih područja i promociju svijesti o važnosti očuvanja mora i oceana.
Očuvanje mora i podmorja nije samo pitanje zaštite prirode, već i pitanje budućnosti čovječanstva. Od biološke raznolikosti do ekonomske održivosti, zdravlje naših oceana direktno utječe na kvalitetu života na Zemlji. Svaki pojedinac, organizacija i država može pridonijeti očuvanju morskih ekosustava kroz održivo korištenje resursa, smanjenje zagađenja i podršku zaštitnim inicijativama.
Zaključak:
Glavni cilj pokretanja ove platforme je da se na jednom mjestu povežu svi aktivni ronilački klubovi, udruge i pojedinci koji se bave ovakvim akcijama, ribari i predstavnici lokalnih vlasti.
Tako bi se stekao stvarni dojam koliko se takvih akcija održava te bi imali informacije koje znanstvene institucije mogu upotrijebiti za svoja istraživanja.
Akcije bi se provodile po određenoj metodologiji i poslužile bi za organizirano prikupljanje podataka o sastavu i količinama tako prikupljenog otpada i ribolovnih alata.
Kasnije bi ti podaci mogli značajno poslužiti u pokušaju određivanja izvora i porijekla takvog otpada.
Kroz objedinjenje ovih informacija dobili bi platformu iz koje se mogu izvući podaci koji svakako mogu biti od koristi i olakšati posao svim udrugama, ustanovama, institucijama, donatorima, ribarima i drugim pojedincima čije su aktivnosti vezane uz more i podmorje.
Nadamo se da će ADRIATIC GUARDIAN biti upravo to. Pozivamo sve zainteresirane ronilačke klubove i udruge da nam se jave na ovoj platformi i postanu dio ovog projekta!