24. lipnja 2025.
Izvještaj o provedenoj akciji uklanjanja odbačenih i izgubljenih ribolovnih alata (“Ghost Gear busters Krk”) iz podmorja otoka Krka i Plavnika
Slika 1 Danijel Kanski / Telašćica 2024.
Donator: Jadranski naftovod d.o.o JANAF
Naziv projekta/akcije: Ghost gear busters Krk
Voditelj projekta/akcije: Matko Pojatina, NAUI Instructor trainer 53403.
Izvještaj pripremio : Matko Pojatina
Sadržaj :
Uvod
Ciljevi akcije Ghost gear busters Krk
Provedene aktivnosti
– Prethodno istraživanje i mapiranje
– Ronilačke aktivnosti:
– Logistika i transport
– Sortiranje i zbrinjavanje:
– Unos u Ghost gear aplikaciju Adriatic guardian i prezentacija aplikacije
Rezultati akcije
-Količina uklonjenog alata
-utjecaj uklanjanja na eko sustav
-angažman lokalne zajednice
-edukacija
Fotografije
–kako bi se čim bolje pokazao problem otpadnih alata korištene su neke fotografije sa naših drugih terena što je i naglašeno kod takvih (godina i lokacija) Sve ostale fotografirane su tijekom projekta
Izvađene vrše – Uvala Trokul Krk
Uvod
Ovaj izvještaj daje pregled provedene akcije uklanjanja odbačenih i izgubljenih ribolovnih alata, poznatih kao “Ghost gear”, iz podmorja otoka Krka i Plavnika. Akcija je financirana iz JANAF-ovog natječaja za donacije 2024. te vlastitim sredstvima čime je značajno doprinijeto zaštiti morskog ekosustava i očuvanju bioraznolikosti otoka Krka. Akcija uklanjanja otpadnih ribolovnih alata tj. “ghost gear-a“ provedena je u razdoblju od 1.8.2024. do 30.06.2025
34 članice i člana DPS Zagreb sudjelovala su na provođenju, organiziranju i planiranju akcije. Svatko je zaronio najmanje po 4 puta, dio na mapiranju dio na uklanjanju što znači da je u svrhu pronalaska i uklanjanja otpadnih alata napravljeno 72 zarona. Ukupno je mapirano oko 8 kilometara terena na raznim lokacijama na području zapadne obale otoka Krka u uvalama Glavotok uvala Trokul, uvala sv. Fuska, uvala Valbiska te otok Plavnik na koje su mapirane i očišćene uvala Krusija, uvala Jabučina, uvala Domboka. U akciju su bili uključeni 34 ronioca DPS-a Zagreb, 8 volontera na površini, te 1 plovilo.
Dugi otok 2025.
Odbačeni i izgubljeni ribolovni alati predstavljaju veliku prijetnju morskom životu, uzrokujući zaplitanje i smrt morskih organizama, trajno oštećenje staništa te dugoročno zagađenje mora. Najsmrtonosniji su plastični otpad koji završi u moru te čine znatan udio od ukupne mase plastike koja završi u morima svijeta. Takvi otpadni alati nekada mjesecima love ribu bez ikakve ekonomske vrijednosti za čovjeka doslovno za „duhove“. Svaki novi ulov takvog odbačenog alata postaje mamac za iduću žrtvu i tako u krug dok god obrastaj algi i koralja ne „sruši“ mrežu na dno ili obraštaj zatvori ulaz u vršu koja tada postaje nefunkcionalna. Kod mreža taj ciklus zna trajati i po godinu dana pogotovo ako je mreža napravljena od kvalitetnog materijala i nalazi se na mjestu gdje su struje jake pa ju „čiste“ od obrastaju dok vrše znaju loviti i više godina bez da se vade iz mora što je i dokazano.
Projekt je vodio i organizirao Matko Pojatina – SCUBA/Conservation/Ghost gear removal instructor , dobitnik nagrade Ponos Hrvatske za doprinos u očuvanju podmorja, organizator uklanjanja otpada sa preko 200 lokacija u Jadranu, autor priručnika za Otklanjanja otpada iz plitkog priobalja, autor međunarodno priznatog tečaja „Ghost gear removal diver“, voditelj projekata : Čistim Mljet za bolji svijet, Da bi vala sjala, Zajedno za čisti otok Ugljan, Ghost gear Molat, Vis, Telašćica…
Telašćica 2019.
Ciljevi akcije
Glavni ciljevi ove akcije bili su:
- Mapiranje čim većeg područja uz obale Krka i Plavnika ronjenjem i podvodnim dronom kako bi se mogli kvalitetno pripremiti za akciju uklanjanja te saznali lokacije sa najvećim količinama otpadnih ribolovnih alata i na njih se orijentirali
- Otklanjanje značajne količine pronađenih alata – preko jedne tone
- Smanjenje štetnog utjecaja otpadnih ribolovnih alata “ghost geara” na morski život i staništa njegovim uklanjanjem
- Podizanje svijesti i edukacija o problemu “ghost geara” među prvim korisnicima : ribarima i roniocima unutar lokalne zajednice
- Prezentacija aplikacije Adriatic guardian koja omogućava prijavu alata koji je zapeo za dno ili je izgubljen što znatno olakšava lociranje „hot spot“ zona zatrpanih alatima. Kad bi cijela priča oko Adriatic guardiana potpuno zaživjela ribar bi pri prijavi dobio kontakt od ronilačkog kluba zaduženog za područje na kojem je izgubio alat te osigurao prijevoz do lokacije i mreža ili vrša bi bila odmah otklonjena a šteta minimalna. Ribar bi dobio svoj alat nazad što je dovoljan motiv da prijavi izgubljenu mrežu. To bi bio savršen svijet, ali za tako nešto su potrebna velika sredstva.
- Zbrinjavanje prikupljenog materijala na pravilan i zakonom propisan način
Provedene aktivnosti
Akcija uklanjanja “ghost geara” provedena je u razdoblju od 1.12.2025 do 30.06.2025 na području zapadne obale otoka Krka u uvalama Glavotok, Pinezići, uvala Trokul. Uvala sv. Fuska, uvala Valbiska te otok Plavnik uvala Krusija, uvala Jabučina, uvala Domboka. U akciju su bili uključeni 34 ronioca DPS-a Zagreb, 8 volontera na površini, te 1 plovilo.
Svako uklanjanje konzultirano je sa prof. Petrom Kružićem sa PMF-a koji je procjenjivao da li je alat za vađenje ili ga bolje ostaviti dole pošto više ne može loviti jer se raspao a vađenje takvog obraslog komada konopa napravilo bi više štete nego koristi, zato je vrlo važno provesti diskusiju vaditi ili ne !
Odlasci na Krk u svrhu projekta :
29.03.-30.03. Prvi odlazak na Krk i upoznavanje sa lokalnim ribarima, njihovim običajima, načinima lova, mrežama koje koriste, broja koliko ih ima, lokacija na kojima se gubi najviše alata. 4 člana Ghost gear teama
11.04. Organizirani sastanak na koji dolaze 4 ribara sa Krka. Sastanak je prošao dobro, prezentirali smo aplikaciju i pokazali filmiće sa ribom ulovljenom u otpadne alate kako bi ih se potaklo da više paze i da mreže koje su zapele za dno čim prije izvade van ili dojave o njihovom postojanju. Putuju 3 člana DPS-a
26.04.- 27.04. Provjera dobivenih lokacija ronjenjem i podvodnim dronom. Potvrđene su 4 lokacije sa otpadnim mrežama od kojih su dvije još uvijek u uspravnom položaju što znači da još uvijek love. Procijenjena starost mreže je 8 – 12 mjeseci. Usput je otklonjeno 7 vrši uz samu obalu. Mapiranje 4 uvale na zapadu otoka – pronađeno 14 vrši. 7 članova DPS-a
09.05.-11.05. Akcija otklanjanja svega pronađenog. 18 članova DPS Zagreb isplovljava sa brodom Oliga i kreće u otklanjanje prema potvrđenim lokacijama. Otklonjene su sve 4 mreže i 14 vrši. Ronilo se prvo na Plavniku u dvije uvale a zatim na povratku još jedna na Krku. Procjena je da je otklonjeno 1500 kg raznih alata. 18 članova DPS Zagreb
17.05.-17.05. Provjera dojavljene nove zagađene lokacije od strane ribara sa kojima smo surađivali pa u svrhu dobre suradnje odlazimo po tu mrežu koja mu je zapela. Mreža je zapela za rub stijene, otkačili smo ju i vratili ribaru gdje je suradnja preko aplikacije testirana i odlučno funkcionira.
19.06.-22.06. Zadnji odlazak na Krk. Sastanak sa ribarima i razgovor o provedenom projektu te provedenim aktivnostima. Sve zanima hoće li se riba vratiti na Plavnik na lokaciju koja je bila potpuno zatvorena sa 4 mreže. Sada kada je stanište čisto svi očekujemo pozitivne rezultate. Provjerene su još dvije lokacije na kojima su pronađeni samo ostaci konopa od nekadašnjih mreža. Putovala su 4 člana DPS Zagreb.
Lastovo 2024.
Ključne aktivnosti uključivale su:
- Prethodno istraživanje i mapiranje : Prije same akcije, provedeno je istraživanje podmorja s ciljem identifikacije i mapiranja područja s najvećom koncentracijom “ghost geara”. Istraživanje je prevedeno roneći te pregledom terena podvodnom dronom što znato olakšava provedbu akcije jer ronioce čuvamo za posao koji robot ne može odraditi. Kroz komunikaciju sa lokalnim ribarima došli smo do potencijalno zagađenih lokacija. Ribari su bili otvoreni za suradnju i vrlo dobro razumiju problem otpadnih ribolovnih alata te su bili zahvalni na projektu koji provodimo. Dobivene lokacije provjerene su podvodnim dronom i pronađene su 4 mreže stajačice od kojih dvije u uspravnom položaju što znači da još uvijek love.
Briefing pred zaron
- Ronilačke aktivnosti: Nakon provedenog mapiranja te izrade plana, tim ronilaca obučenih za rad sa otpadnim ribolovnim alatima „Ghost gear removal diver“ krenuo je sustavno otklanjati dostupne alate. Aktivnosti su provedene do granice ronjenja na zrak do 40 metara dubine te je korišten nitrox( kisikom obogaćeni zrak) mješavina plinova radi sigurnosti ronilaca čiji zadatak je bio najopasniji dio posla – ukloniti čim više alata a pritom ne dovodeći nikoga u opasnost. Ronioci su svoj dio posla odradili prema dogovoru koristeći podvodna dizala „padobrane” punjene plinom na dubini.
Izvađena vrša – Uvala Trokul
Izvađena vrša – Glavotok
Vađenje vrše na mul
Rad s padobranom
Dogovor prije zarona
- Logistika i transport: Prikupljeni materijal i ronioci transportirani su do lokacije i kopna koristeći nekad koču a sada ronilački brod Oliga vlasnika Edija Franulića.
Oliga dive je osigurao i punjenje boca te potrebnu opremu za volontere.
Ekipa pred isplovaljavanje na otklanjanje alata
Sortiranje i zbrinjavanje: Sav prikupljeni “ghost gear” je predan komunalnom Punat. Nažalost takav materijal se više ne može upotrebljavati niti reciklirati radi vremena provedenog u moru. Da se takav materijal dovede do faze da se može reciklirati bilo bi utrošeno toliko vode i energije da bi šteta bila veća nego da se samo deponira na deponij.
Ekipa pred isplovaljavanje na otklanjanje alata
Unos u Ghost gear aplikaciju Adriatic guardian i prezentacija aplikacije
Sve lokacije unesene su u aplikaciju Adriatic guardian i označene kao očišćene ili zagađene lokacije. Aplikacija pomaže znanstvenicima, roniocima i ribarima kako bi došli do informacijama o količinama, tipu i lokacijama otpadnih ribolovnih alata kao i otpada općenito. Ako ribar odmah označi lokaciju na karti mi ćemo to odmah vidjeti i prema mogućnostima organizirati akciju uklanjanja a što je još važnije vračanja alata ribaru kojem je to u početku i glavni povod da lokaciju prijavi i angažira ronioce. Nakon što mu pokažemo što je mreža napravila u roku od tjedan dva što je ostala u moru povod prijave se mijenja i sada stvari gleda drugačije. Aplikacija je prezentirana svim ribarima koje smo upoznali tijekom projekta, nadamo se da će ju koristiti.
Aplikacija Adriatic Guardian
Interaktivna karta Adriatic Guardian
Rezultati akcije
Zahvaljujući vašoj podršci, akcija je postigla odlične rezultate na koje smo i sami ponosni:
Ukupna količina uklonjenog “ghost geara”: Tijekom akcije uspješno je uklonjeno oko 1500 kg “ghost geara”, što uključuje 4 mreže stajačice između 50 i 300 metara duljine, 21 vršu raznih oblika i veličina te 200 metara konopa od parangala i raspadnutih mreža.
Primjeri pronađenog i otklonjenog ribolovnog alata
Utjecaj na ekosustav: Uklanjanjem ovih opasnih materijala direktno je smanjen rizik od zaplitanja i ozljeđivanja morskih organizama poput riba, kornjača, dupina te sve ostale ribe. Staništa bi se trebala obnoviti sa obzirom da su neke lokacije bile potpuno prekrivene mrežama što onemogućava naseljavanje područja novim morskim životinjama.
- Angažman zajednice: Lokalni ribari iz Punta i Pinezića dali su nam lokacije na kojima se puno lovi mrežama i vršama, a kapetan brod Oliga bivši je ribar sada vlasnik ronilačkog broda pa je i njegova pomoć bila od velike koristi. Na svim dobivenim a zatim i provjerenim lokacijama bilo je otpadnih alata.
- Edukacija: Kroz aktivnosti na terenu i objave, podignuta je svijest o važnosti odgovornog ribolova i problemu “ghost geara”. Održana su 3 produktivna razgovora sa ribarima koje smo nekad u 4 ujutro lovili po rivi u Puntu dok su iskrcavali ribu i opremu. Pozvali su nas na kavu na brod te smo otvoreno razgovarali o svim problemima koji ih muče, a mi smo dali neka rješenja makar za mali dio njihovih problema. Prezentirana je aplikacija Adriatic guardian, pokazani svi materijali sa ribom koje je nastradala od otpadnih alata te grebeni potpuno zatrpani mrežama. Nije im bilo svejedno vidjeti greben na kojem love godina i stanje u kojem se nalazi. Zaključili smo da je količina alata tolika da se riba više nema gdje ni naseliti. Dogovorili smo logističku podršku kod uklanjanja alata sa grebena od njihove strane.
Planirana radionica za djecu nije održana na način kako smo planirali radi kiše i lošeg vremena. Plan je bio da zajedno očistimo jednu plažu, prezentiramo naš rad, ronilačku opremu te odigramo edukativnu igru koja govori o važnosti prisustva velike ribe (Morskih pasa, delfina, kirnji i drugih velikih predatora) u Jadranu jer drže ravnotežu među drugim vrstama a najžešći su slučajni ulov u ribarske mreže i parangale i njihova populacija je jako ugrožena. Bilo je samo dvoje djece kojima smo dali materijale i održali radionicu pod krovom ali htjeli bi to napraviti kako treba pa ćemo na početku školske godine otići u osnovnu školu. Plan je provjeriti sve očišćene lokacije u 9 mjesecu pa tada odraditi i bolju radionicu pošto imamo materijale za istu.
28. lipnja 2024.
Što su pametni sustavi gospodarenja otpadom?
Pametni sustavi gospodarenja otpadom koriste tehnologiju za poboljšanje učinkovitosti i djelotvornosti prikupljanja i odlaganja otpada. To može uključivati korištenje senzora za praćenje lokacije i razine kanti za otpad, korištenje analitike podataka za optimizaciju ruta prikupljanja otpada i korištenje umjetne inteligencije za prepoznavanje i sortiranje različitih vrsta otpada.
Kako pametni sustavi gospodarenja otpadom mogu zaštititi morski život i prirodu?
Postoje brojni načini na koje pametni sustavi gospodarenja otpadom mogu zaštititi morski život i prirodu a navesti ćemo neke od primjera.
Smanjenje količine otpada koji ulazi u okoliš:
Pametni sustavi gospodarenja otpadom mogu pomoći u smanjenju količine otpada koji ulazi u okoliš poboljšanjem prikupljanja otpada i učinkovitosti odlaganja. To može pomoći u sprječavanju da otpad završi u vodenim putovima i oceanima, gdje može naštetiti morskom životu i drugim divljim životinjama.
Poboljšanje razvrstavanja i recikliranja otpada:
Pametni sustavi gospodarenja otpadom također mogu pomoći u poboljšanju razvrstavanja i recikliranja otpada. To može pomoći u preusmjeravanju materijala koji se mogu reciklirati s odlagališta i spalionica, gdje mogu ispuštati štetne zagađivače u okoliš.
Podizanje svijesti o problemu plastičnog onečišćenja:
Pametni sustavi gospodarenja otpadom mogu pomoći u podizanju svijesti o problemu plastičnog onečišćenja i važnosti smanjenja otpada. To se može učiniti pružanjem informacija o utjecajima onečišćenja plastikom na okoliš i prednostima smanjenja otpada.
Primjeri pametnih sustava gospodarenja otpadom koji pomažu u zaštiti morskog života i prirode:
Seabin:
Seabin je nešto između filtera za bazen i kante za smeće. Ne koristi se u oceanu. Ugrađuje se uzvodno na plutajuće ili fiksne konstrukcije. Vodena pumpa kompatibilna sa solarnom energijom uvlači gornjih 10 mm površinske vode u jedinicu, gdje filtar hvata plastiku, a zatim voda teče natrag iz jedinice.
Potopna pumpa za vodu kompatibilna sa solarnom energijom uvlači površinsku vodu; plutajuće smeće, uključujući mikroplastiku, koja se, također uvlači i hvata u filtar; čišća voda zatim prolazi kroz jedinicu i vraća se u vodu.
Originalni V5 Seabin filtrira 600.000 litara vode dnevno.
Noviji 6.0 Seabin filtrira 1,3 milijuna litara vode dnevno.
Instaliran je u marinama i lukama diljem svijeta, a pomogao je u uklanjanju milijuna tona smeća iz oceana.
WasteShark:
WasteShark je aquadrone koji uklanja plastiku i druge plutajuće otpatke s vodene površine. Osmišljen je posebno za uporabu u lukama i pristaništima. Oblikovan poput katamarana, WasteShark može skupiti do 350 kg smeća odjednom. Dron na električni pogon proizvodi nultu emisiju ugljika te je kompaktan i okretan. RanMarine Technology razvila je dizajn i prototip kroz start-up akceleratorski program za lučke inovatore u Rotterdamu.
DFKI RIC podržava RanMarine Technology i Nobleo Technology (obje iz Nizozemske) u razvoju autonomnog sustava pristajanja za WasteShark u okviru aktivnosti financirane od EIT-a „Autonomous Harbor Cleaning“. Algoritmi koje isporučuje DFKI omogućit će dronu da pronađe put natrag od lučkog bazena do priključne stanice, gdje može odložiti sakupljeno smeće i ponovno napuniti svoje baterije.
Specifikacije robota
WasteShark aquadrone ima sljedeće tehničke specifikacije (izvor: RanMarine Technology)
Dimenzije: 190 cm x 140 cm x 45 cm
Težina: 39 kg bez tereta
Nosivost: 550 litara ~ 350 kg
Izvor napajanja: baterija
Potisak: 5,1 kgf (naprijed), 4,1 kgf (natrag) @ 16V
Ugrađeni senzori: kamera, lidar (laserski daljinomjer), dubinomjer, senzor temperature
Senzori kvalitete vode (opcija): pH, ORP, vodljivost, otopljeni kisik, zamućenost, amonij, klorid, nitrat, salinitet, mV, ORP, TDS, otpornost
Mogućnosti: 16 sati dnevno prikupljanje otpada i/ili prikupljanje i prijenos podataka
Vrsta otpada: plastika, mikroplastika, strana vegetacija (npr. patka), plutajući otpad
Operativno područje: poluzatvorene vodene površine s brodskim prometom (npr. luke, kanali) upravljanje: daljinsko upravljanje (trenutačno) ili autonomno (u budućnosti)
Koristi se u rijekama, kanalima i lukama diljem svijeta, a pomogao je u uklanjanju milijuna tona smeća iz vode.
Pametne kante:
Pametne kante su kante za otpad koje pomoću senzora prate lokaciju i razinu otpada. Ove informacije mogu se koristiti za optimizaciju ruta prikupljanja otpada i smanjenje broja pražnjenja kanti za otpad.
Sustavi koji pokreću AI mogu se koristiti za:
Identificiranje i mapiranje žarišta smeća:
ove se informacije mogu koristiti za usmjeravanje napora čišćenja i postavljanje zamki za smeće na strateškim lokacijama.
Praćenje razine i tipa otpada:
Ovi se podaci mogu koristiti za prepoznavanje područja u kojima nastaje otpad i razvoj strategija za smanjenje proizvodnje otpada.
Optimiziranje rute prikupljanja otpada:
To može pomoći u smanjenju potrošnje goriva i emisija te poboljšati učinkovitost usluga prikupljanja otpada.
Kako se pametni sustavi gospodarenja otpadom koriste za zaštitu morskog života i prirode diljem svijeta:
U Nizozemskoj, grad Amsterdam koristi umjetnu inteligenciju za praćenje razina otpada i obrazaca u kanalima. Ove se informacije koriste za usmjeravanje napora čišćenja i sprječavanje ulaska otpada u Sjeverno more.
U Sjedinjenim Državama, grad San Francisco koristi AI za optimizaciju ruta prikupljanja otpada. To je pomoglo smanjiti potrošnju goriva i emisije za 20%.
U Indiji, grad Pune koristi umjetnu inteligenciju za prepoznavanje i mapiranje vrućih točaka smeća. Ove se informacije koriste za usmjeravanje napora čišćenja i postavljanje zamki za otpatke na strateškim lokacijama.
Brojni gradovi i zajednice diljem svijeta koriste pametne sustave gospodarenja otpadom kako bi zaštitili morski život i prirodu. Evo nekoliko primjera:
Barcelona, Španjolska: Barcelona je implementirala pametni sustav gospodarenja otpadom koji koristi senzore za praćenje razine napunjenosti kanti za otpad. Podaci se zatim koriste za optimiziranje prikupljanja otpada, što je pomoglo smanjenju broja kamiona na cestama i smanjenju emisija.
San Francisco, CA: San Francisco je implementirao pametni sustav upravljanja otpadom koji koristi senzore za praćenje vrste i količine otpada koji se odlaže. Podaci se zatim koriste za razvoj ciljanog smanjenja otpada i programa recikliranja.
Singapur: Singapur je implementirao pametni sustav upravljanja otpadom koji koristi kamere i umjetnu inteligenciju za prepoznavanje i praćenje kanti za otpad. Podaci se zatim koriste za optimizaciju prikupljanja otpada i smanjenje broja kamiona na cesti.
Ovo je samo nekoliko primjera kako se pametni sustavi gospodarenja otpadom mogu koristiti za zaštitu života u moru i prirode. Kako se pametni sustavi gospodarenja otpadom sve više prihvaćaju, možemo očekivati još više koristi za okoliš.
Zaštitite morski život i prirodu:
Smanjite upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu, kao što su plastične vrećice, slamke i boce za vodu. Reciklirajte sav svoj plastični otpad. Pravilno odložite svoje smeće. Podržite organizacije koje rade na zaštiti morskog života i prirode. Poduzimanjem ovih koraka možete pomoći u smanjenju količine plastičnog otpada koji ulazi u more i zaštititi morski život i prirodu.
24. lipnja 2024.
Da bi vala sjala
U nedjelju 16. lipnja 2024. održana je treća po redu akcija otklanjanja otpada iz podmorja Vela Luke na Korčuli pod nazivom „Da bi Vala sjala“. Akciju su organizirali lokalni ronilački klub DSRR Zubatac, Turistička zajednica, DPS Zagreb i ronilački centar Diving Triporte.
Volonteri DSRR Zubaca i mještani već tradicionalno godinama organiziraju ovakve akcije u Vela Luci. Prije tri godine, inicijativom vlasnika ronilačkog centra Tri porte Željana Padovana i instruktora Matka Pojatine iz DPS-a, područje djelovanja prošireno je na južne uvale zatrpane naplavnim otpadom kod mjesta Tri porte, čime je akcija dobila ime „Da bi vala sjala“. Tako je rođena čvrsta suradnja između DSRR Zubatac, Turističke zajednice, Diving Tri porte, DPS Zagreb i udruge Miki Traus iz Vela Luke, koji u ovoj istoj postavi već tri godine zajedničkim snagama održavaju podmorje čistim i educiraju djecu da nastave tim putem.
U akciji je sudjelovalo 60 volontera koji su do vrha napunili kamion od 6 kubika morskim otpadom, među kojim su prevladavale staklene boce i razne gume.
Prvi puta korišten podvodni dron FIFISH pro
Očišćene su tri lokacije, te je napravljen monitoring područja koje je čišćeno prošle godine. Prvi put je za provjeru lokacije čišćenja korišten i podvodni dron FIFISH pro, koji je prije nego što su ronioci zaronili, otkrio lokacije s najviše otpada. Od noviteta testirani su i korišteni su mini padobrani ili podvodna dizala koja su roniocima omogućila slanje otpada na površinu bez mnogo izrona i zarona. Ovo je važno jer česti izroni mogu biti opasni za ronioce, posebno kada se bave podvodnim radovima umjesto rekreativnog ronjenja.
Priručnik za provođenje ronilačkih ekoloških akcija čišćenja morskog dna od otpada u plitkom priobalju (0-20 m)
Sve ove informacije, uključujući najsigurnije načine rada s otpadom pod vodom, svi koji sudjeluju i organiziraju ovakve akcije moći će pročitati u „Priručniku za provođenje ronilačkih ekoloških akcija čišćenja morskog dna od otpada u plitkom priobalju (0-20 m)“. Autori priručnika, dr. Pero Tutman iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo i instruktor Matko Pojatina iz DPS Zagreb, uložili su veliki trud kako bi povećali sigurnost ronilaca volontera, koji često nisu dovoljno educirani za takav način rada pod vodom. Očišćene lokacije su unesene u aplikaciju Adriatic Guardian koja pruža mnoge informacije upravo o ovakvim akcijama.
Predavanje o važnosti očuvanja okoliša te kako i zašto SCUBA ronioci otklanjaju otpad
Nakon akcije, instruktor Matko Pojatina, uz pomoć voditeljice udruge Miki Traus, profesorice Mirjane Žuvele, održao je predavanje djeci iz udruge. Objasnio im je kako i zašto SCUBA ronioci otklanjaju otpad, pokazao svu opremu te im objasnio da na njima sve ostaje i da moraju biti oni koji će čuvati, a ne zagađivati. Predao je poklone sponzora akcije INA – ronilačke maske koje će im služiti za pronalaženje otpada u podmorju, jer nakon predavanja, djeca postaju mali podvodni rendžeri ili čuvari podmorja.
Pet minuta nakon završetka predavanja dojurili su prema roniocima vičući da su pronašli otpad koji treba hitno izvaditi iz podmorja – znači da smo im uspjeli prenijeti poruku. Drugi dio radionice održala je akademska slikarica Nikolina Kiseljak, koja je djeci objasnila koliko je važno da pazimo da otpad ne završi u okolišu i na koje sve životinje to loše djeluje.
„Dio svih naših akcija su radionice za djecu jer vidimo da prihvaćaju što im prenesemo, da su željni razgovora, da ih jako zanima oprema i podmorje, da već i sami znaju mnoge stvari o zaštiti okoliša i da su vrlo zainteresirani za ovu temu. Svijet stvarno ostaje na njima, a vrlo brzo shvaćaju da se radi ne samo o našoj nego i njihovoj budućnosti. Sve je vrlo jasno i ako pristupite na pravi način, djeca će shvatiti poruku koju im želite prenijeti – puno više nego što mislimo!” kaže Matko.
Poklone za djecu i troškove SCUBA ronilaca osigurao je sponzor akcije INA d.d., a akcija je održana uz potporu Županijske lučke uprave Vela Luka, Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije te uz medijsku potporu lokalnih radijskih postaja, Radija Val i Radija M.
10. lipnja 2024.
Čistim Mljet za bolji Svijet vol. 9!
U organizaciji DPS Zagreb i JU NP Mljet 27. i 28.4. 2024. održana je deveta po redu akcija otklanjanja otpada iz JU NP Mljet „Čistim Mljet za bolji Svijet”
Na samom jugu Jadranskog mora nalazi se strogo zaštićeno područje, otok Mljet koji je nacionalnim parkom proglašen još 1960. godine. Ovaj otočni biser Jadrana zbog svog specifičnog geografskog položaja među prvima je na udaru ulaznih struja u Jadransko more. Iako je to izvor nutritivno bogatih vodenih masa koje su osnova za razvoj iznimne biološke raznolikosti, nažalost, služi i kao medij za donos velikih količina naplavnog otpada. Južnije od hrvatske granice nalazi se niz zemalja susjeda s neriješenim pitanjima odgovornog gospodarenja otpadom među kojima se posebno ističe Albanija, čiji otpad u konačnici završi na morskom dnu i obalama južnojadranskih otoka i plaža.
Otpad susjednih zemalja završava u našem moru, podmorju i na obalama
Kako su deponiji u Albaniji i Crnoj Gori smješteni uz rijeke, tijekom velikih kiša dolazi do porasta vodostaja rijeka te slijevanje kišnih voda u iste. Posljedice toga su da vodeni tokovi „pokupe“ dio otpada koji zatim riječnim tokom završe u Jadranu. Morske struje u Jadranu teku od juga prema sjeveru što u kombinaciji s jakim južnim vjetrovima te velikim valovima dio otpada koji je završio u moru nanose na Hrvatsku obalu Jadrana, pogotovo na južni dio otoka i obale koje su svojevrsna prirodna brana da otpad ne pluta dalje prema sjeveru. Količinu otpada gotovo je nemoguće izmjeriti, samim time i sanirati. Taj otpad je najznačajniji dio ukupne mase otpada koji završi na obalama i u podmorju Jadrana.
Volonterski centar sa volonterima iz cijele zemlje pa i iz drugih država
Iz tih razloga NP Mljet, u bivšem vojnom objektu, uspostavio je volonterski centar u koji dolaze volonteri iz cijele Hrvatske pa i iz drugih država kako bi otklonili te nevjerojatne mase otpada koje redovito doplutaju na obale ovog bisera.
Ekipa iz DPS Zagreb (Društvo za podvodne sportove Zagreb) u suradnji s NP i lokalnim ronilačkim centrom Aquatica već 9 godina sustavno i planski otklanja nemjerljivo velike količine naplavnog otpada koji potone uz obale ovog otoka.
Tijekom 9 godina napravljeno je 36 grupnih ronjenja, na 24 različite lokacije, a ronilo je preko 220 naših članova što znači da je ukupan broj zarona negdje oko 880!!!!! Svaki od 220 naših ronilaca koji su prošli Mljetom napravio je najmanje po 4 zarona otklanjanja otpada.
Ukupne količina otpada koje je izvađena od 2016.-te do sad mjerljiva je s manjim deponijem na nekom Jadranskom otoku. Ako tome pridodamo sve akcije koje je organizirao lokalni ronilački centar Aquatica vjerojatno bi mogli prekriti pola otoka otpadom.
Dakle da park nije pokrenuo volonterski centar i da nema ljudi koji svoje slobodno vrijeme ulažu u više ciljeve od sebe i vlastitog odmora – volontere koji godinama sakupljaju i „drže” otpad pod koliko tolikom kontrolom, otok bi vjerojatno bio jedno od zagađenijih mjesta na Jadranu iz razloga koji su objašnjeni gore – radi geografskog položaja; otok je prvi na udaru naplavnog otpada koji dolazi od južnih susjeda. Država naravno ovo ne vidi kao veliki problem a u 9 godina koliko mi dolazimo na Mljet ništa konkretno nije poduzela. Dakle sve je na volonterima i njihovoj volji da organiziraju ovakve akcije.
Mljet je predivan otok
Najšumovitiji otok, najveće mrjestilište ribe na Jadranu, najveći koraljni greben na Mediteranu nalazi se u NP na velikom jezeru. Upravo iz tih razloga zaštita ovog bisera je iznimno bitna.
Čistim Mljet za bolji Svijet 2024. 9. je po redu akcija organizirana u suradnji JU NP Mljet i Društva za podvodne sportove Zagreb uz logističku potporu ronilačkog centra Aquatica te Komunalnog Mljet.
Selektivno otklanjanje otpada već pod morem
Sudjelovalo je 50 volontera : 25 ronilaca, 15 djece i 10-ak zaposlenika Parka i otočana. Ronioci su do sjaja očistili dvije uvale – uvala Lokva i uvala Bijela, dok su djeca očistila okoliš Volonterskog centra i obalni pojas oko objekta. Na obje lokacije problem je upravo taj naplavni otpad jer su uvale duboke i imaju „džepove”(prirodne rupe u dnu okružene posedonijom) u kojima se takav otpad i zadržava te nakuplja.
Od otpada najzastupljenija je bila plastika – oko 70 posto ukupne mase, zatim staklo pa metal. Iz uvale Lokve izvađeno je oko 110 vreća otpada volumena 60 litara, dok je iz uvale Bijela izvučeno oko 90 vreća velikom većinom plastike.
Koristili smo našu tehniku razdvajanja pod vodom gdje smo različite materijale stavljali u vreće različitih boja već pod morem kako bi na kraju vaganje bilo lakše. Sve boce okrenute su grlom prema dole kako bi pri podizanju na obalu ili brod sva voda iscurila a količina otpada bila realna. Ako imate bocu od 1,5 litra napunjenu morem ona teži oko 1,7 kilograma dok ista takva prazna boca teži oko 100 grama.
Radionice za Mljetske klince počeli smo raditi prije 4 godine. Svi skupa očistimo jednu plažu, pripremimo im radionicu na kojoj ih se usmjerava ka zaštiti okoliša, kroz igru ih učimo da budu najbolji čuvari Jadrana!
Edukacija mladih o važnosti očuvanja prirode i našeg Jadrana
Jedna jako zanimljiv i vrlo poučan događaj desio se ove godine:
Dogovorili smo radionicu s osnovnom školom. Imali su puno djece koja su se prijavila na eko-akciju, ali imali smo problem naći plažu na kojoj ima otpada, a da djeca mogu lagano prići. Kako nismo mogli na južnu stranu otoka radi jakog juga i rizika za djecu odlučili smo da nećemo skupljati otpad nego samo napraviti radionicu, dati djeci poklone i svi sretni – zadovoljni!
Međutim događa se obrat: djeca nisu pristala na kompromis!!! Odlučili su očistiti jednu plažu i to je bio uvjet da uopće dođu na radionicu.
Spasio nas je volonterski centar oko kojeg bilo dosta naplavnog otpada koji su do zadnje mrvice pokupili!
Dakle ova djeca znaju što je otpad, znaju što s njime moraju, znaju koje probleme radi i ne pristaju na kompromis kao ni mi. Udio u tome sigurno imaju roditelji i učiteljice u školi ali dio zasluga pripada i nama jer dali smo sve od sebe da im na zabavan način prenesemo sve što znamo o problemima ljudskog utjecaja na okoliš i da kroz igru shvate da je sve na njima.
Bez pomoći države ovo je borba s vjetrenjačama
Zaključak: Država pod hitno mora intervenirati i svim mogućim sredstvima i putevima zaustaviti odbacivanje otpada u rijeke po Albaniji i Crnoj gori pa makar trebalo izgraditi centre za gospodarenje otpadom preko fondova EU-a , jer to ima direktan utjecaj na mnoge faktore u Hrvatskoj – turizam, morski život, zagađenje… Zatim uspostaviti sustav profesionalnih skupljača otpada iz podmorja ili odvojiti budžet kojim će pokrivati sve akcije otklanjanja otpada, a ne da se udruge same financiraju od članarina svojih članova kako bi očistili podmorja i da bi se država mogla hvaliti predivnim čistim Jadranskim morem.
Akciju su podržali: Njuškalo koje je pripremilo poklone za klince te majice za akciju, RC Aquatica koji nam uvijek osigura svu potrebnu logistiku, Mc Gregor Hrvatska, Vita knjigovodstvo, Aviatica, Terracom, Dekada komunikacije, Ban za van te Jack Danijels koji su pokrili putne troškove našim volonterima!
10. lipnja 2024.
Zajedno za čisti otok vol. 6!
18.-19. svibnja 2024. održana je 6. po redu akcija na otoku Ugljanu. Na ovogodišnjoj akciji otpad je otklonjen sa dvije lokacije u mjestu Preko. Pronađeno je 2 kubika raznog otpada uz prevladavanje staklenih boca te automobilskih guma.
U sklopu akcije održana je i radionica za djecu pod vodstvom akademske slikarice Nikoline Kiseljak koja je djecu prvo uvela u svijet ronjenja a onda u svijet „Čuvara Jadrana“. Zajedno smo očistili jednu plažu a nagrade za djecu osigurao je HP Hrvatska! Djeca su budućnost u koju ulažemo sve nade i radimo sve kako bi ih naučili sve što mi znamo o zaštiti prirode.
Tijekom ovog projekta ukupno je otklonjeno 36 kubika otpada sa 24 različite lokacije krenuvši od sjevera prema jugu otoka, napravljeno je 120 zarona i sudjelovalo je 69 članica i članova Društva. Ova korektna i dugogodišnja suradnja između Turističke zajednice i DPS Zagreba nastavlja se i dalje dok ne prođemo sva naseljena mjesta na otoku.
Projekt je osmislio i vodio instruktor Matko Pojatina, voditelj naše eko-sekcije koji kaže:
„Sve je krenulo slučajno, mi smo redom slali mailove na sve turističke zajednice po otocima koje smo smatrali moguće zagađenim morskim otpadom pa je radi blizine Zadra u tu kategoriju ušao i Ugljan. Jedino su nam oni i odgovorili te smo došli na prvu akciju 2017-te godine.
Od tada sustavno otklanjamo otpad i već smo došli do pola otoka. Za Ugljan možemo reći da ćemo uskoro proći sva potencijalno zagađena područja na otoku a biti će i prvi takav otok na kojem se otklonio sav otpad koji je bio pod morem. Na novi otpad pokušavamo utjecati prvenstveno edukacijom djece koja postaju pravi mali rangeri nakon što im mi pokažemo što sve ima, a nije mu mjesto ispod površine“
Zahvaljujemo se našim donatorima: HP Hrvatska, STORM computers, Turistička zajednica općine Preko, Marina Preko te „Make it count“ JD bez kojih akcija ne bi bila moguća.
Akcija „More zna, otok pamti” okupila 426 volontera!
Početak travnja na Lošinju tradicionalno je obilježen eko akcijom čišćenja podmorja i obale pod nazivom „More zna, otok pamti“. Akcija se ove godine održava peti put za redom, a organizirana je u suradnji s Institutom plavi svijet, ronilačkim centrom SUBSEASON, Turističkom zajednicom i Gradom Mali Lošinj te tvrtkom Jadranka turizam d.o.o.
Uz akciju čišćenja, održano je i prigodno uskršnje druženje s djecom iz Dječjeg vrtića Cvrčak. Djeca su ovom prilikom oslikala pisanice i dekorirala uskršnje drvce zajedno sa zaposlenicima hotela.
Ovogodišnja akcija čišćenja podmorja i obale okupila je rekordnih 426 sudionika. Volonteri su čistili plaže i obalu koju su podijelili u pet zona, na potezu od Velopina do Porto Šešule. Tok su akcijom prikupili više od 110 vreća otpada, među kojima su dominirali plastika i stiropor. Pored plaža i obale, 117 ronilaca je čistilo podmorje u lukama Mali i Veli Lošinj i Nerezine te u uvali Čikat.
Prva akcija otklanjanja otpada iz podmorja na arheološkom nalazištu
Za vikend 1.-2.4.2023. u organizaciji Centra za podvodna istraživanja Navalis, uz potporu ronilačkog centra Foka održana je akcija čišćenja nalazišta Letavica u sklopu projekta: Tri otoka, dvije priče jedan cilj, sve u suradnji sa Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Ovo je prva akcija na kojoj se čistilo zaštićeno arheološko nalazište!
Pronađeno je dosta životinjskih kostiju (čak 10 kilograma) koje su bile u vršama i služile za lov na hobotnice te izgubljenih ili odbačenih ribolovnih alata.
Osim arheološkog nalazišta očišćena je i okolica Ronilačkog centra Foka u kampu Šimuni.
Akcija čišćenja zatonske obale i podmorja
U organizaciji i pod pokroviteljstvom Turističke zajednice mjesta Zaton u suradnji s ronilačkim klubom Sv. Roko iz Bibinja u Zatonu pored Zadra održana je ova eko-akcija.
Očišćen je širi pojas oko mula Porat, uvala Pliša i Jaruga, te po kopnu od uvale Jaz pa uz čitavu obalu kroz samo mjesto sve do vojarne Šepurine.
Sudjelovali su članovi ŠRD Zaton, učenici OŠ Petar Zorančić – Nin područne škole Zaton, članovi udruge Kaštel Zaton, Hrvački klub Zaron i prijatelji prirode koji su se našli na mjestu akcije !
U odnosu na prošlu godinu otpada nije bilo puno što znači da se svjest ljudi o očuvanju okoliša mjenja spram boljem!
Svaka čast svima koji su sudjelovali u ovoj hvale vrijednoj akciji. Od velike je važnosti sačuvati Jadran od otpada i izgubljenog / odbačenog ribolovnog alata.
Svaka čast ekipa 💪
Marvelous work you guys.