U Jadranskom moru nalazi se ogromna količina starih odbačenih ili izgubljenih ribarskih mreža i drugih alata koje su ribari tijekom godina gubili ili odbacivali. Npr. vanjska strana otoka Šipana prekrasan je kameni teren prepun rupa i špiljica. Na dubinama na kojima se bacaju mreže većina rupa prekrivena je starim zaostalim ribarskim mrežama koje ne dopuštaju novim morskim životinjama da se u njih nasele, te postaju prijetnja drugim ribama koje se tamo nađu i nastradaju bez razloga ili koristi za čovjeka.

Ovaj tip mreža su jednostruke i trostruke stajačice (oližnica, gavunara, girara, vijga, menulara, bukvara, prostica, polandara, psara, jastogara, rakovica, poklopnica, poponica, listarica, salpara, sipara) i napravljene su tako da stalno stoje uspravno u moru (gore je pluto, a dole olova – mreža je nategnuta između pluta i olova) Mreža će stajati uspravno i loviti sve dok težina ulova ili ne premaši težinu koju pluto može držati uspavno ili dok mreža ne obraste kolarigenom, tek tada mreža pada na dno. Na ulovljenu ribu dolaze strvinari: rakovi i hobotnice te i sami postanu žrtve takvog odbačenog alata.

Ostali tipovi mreža također mogu zapeti za dno i prekriti brak ili cijelu olupinu radi svoje veličine – kočarice, plivarice te tako predstavljati opasnost za ronioce. Godine ribolova na Jadranu, redovita zapinjanja i kidanja mreža dovele su do toga da je veliki dio „popularnih ribarskih pošti“ za ovakav tip ribolova, potpuno prekriven ostatcima starih mreža ili drugih alata, što onemogućava nova naseljavanja te nepotrebno lovi ribu. Novosti u ribarskoj industriji su jeftine mreže od flaksa koji je materijal kojem treba jako puno godina da se raspadne u moru. Stare platnene mreže propadaju brže, ali također im treba jako puno vremena. Sve to vrijeme, dok se ne raspadnu te mreže love ribu za nikoga.

Zaostali i izgubljeni ribolovni fantomski alati u moru značajno doprinose problemu zagađenja plastikom, te nepotrebno love ribu za „duhove”. Ti alati ostaju u moru te nastavljaju „samostalno“ loviti ribu i godinama nakon što bivaju ostavljeni, a na taj način smanjuju biološku raznolikost svojim konstantnim i neselektivnim ulovom, oštećuje morsku floru, ali i znatno smanjuju ribarski ulov. Fantomski ribolovni alati zatrpavaju oceane, ubijaju morske vrste i štete ribarima, ali i svima nama. Iako se o njima ne govori toliko koliko o ostalom plastičnom otpadu, njihova štetnost za morske ekosustave je značajna.

Razlozi gomilanja ribolovne opreme u morima nisu još potpuno istraženi, ali načini za rješavanje problema postoje. Studije su pokazale da je više od 90% vrsta ulovljenih u fantomskim alatima komercijalne vrijednosti. Stoga fantomski alati mogu potkopati održivost, stabilnost i gospodarski povrat od ribarstva smanjenjem ulova. To utječe na važne izvore hrane, kao i na ugrožene vrste.

Zbog toga se fantomski alati smatraju kao najsmrtonosniji oblik morskog plastičnog otpada. Procjenjuje se da su fantomski alati zaslužni za barem 10% ukupnog morskog otpada, a svake godine između 500.000 i 1M tona novog fantomskog alata završi u moru. Od velike je važnosti ovakve zaostale ribarske alate izvaditi iz mora, prvenstveno zbog besmislenog stradavanje ribe i morskih sisavaca koji također mogu završiti kao žrtve zaostale mreže, a li i zbog povećanja ribljeg fonda na mjestima gdje su rupe u kojima žive određene vrste ribe prekrivene. Tko se time bavi u Hrvatskoj?

Sjeverni jadran – Ghost fishing ADRIATIC – Ronilački centar Krnica dive provodi akcije otklanjanja takvih alata po sjevernom jadranu kao dio velikog projekta „Ghost fishing”.

Lastovo – WWF Adria, DPS Zagreb, DC Ankora, Ronilački raj.

DPS Zagreb samostalne akcije – Šipan – od 2010-te do 2017 godine ukupno je otklonjeno 28 mreža po dojavi ribara. Mreže su otklanjane ili odmah ili par dana nakon što su zapele na dno i gotovo svaki put u njima je bilo dosta ribe i rakova koji bi inače nepotrebno uginuli.

Lopud – kao dio velike akcije otklanjanja otpada iz mjesta Suđurađ, u suradnji sa lokalnim ribarom Đivom, provedeno je otklanjanje mreže sa otoka Lopuda. Mreža je očišćena i vraćena u funkciju.

Olupina Sirena, otok Pag – u suradnji sa DC Foka otklonjena je mreža koje je prekrivala olupinu broda Sirena na Pagu.

Šta napraviti ako primjetite fantomski ribolovni alat u moru? Prijavite ga preko naše alikacije. Kvalitetan opis napuštene ribolovne opreme temeljni je korak u donošenju odluke o njezinom uklanjanju. Prikupljanje što je moguće više korisnih informacija (npr. vrsta opreme, njeno stanje, način na koji je zakačen do morskog dna, veličina) će omogućiti bolje predviđanje opreme i ljudi potrebnih za akciju otklanjanja iste.

Postoje 4 glavna parametra po kojima se određuje da li je mreža za otklanjanje ili ju je bolje ostaviti pod morem.

Osim opisa ribolovne opreme trebalo bi sakupiti slijedeće informacije:

Najbolje rješenje problema je da ribar odmah prijavljuje izgubljeni ribarski alat te se organizira njegovo stručno i pravilno otklanjanje. Tako bi alat bio vraćen ribaru , ne bi ostao dugo u moru i nepotrebno lovio ribu. Ribolovni alati trebali bi se izrađivati od održivih i lako razgradivih bioloških materijala što bi uvelike smanjilo njihovu štetnost za okoliš i time bi se riješio dio problema Mreža duhova. Nadamo se da će platforma Adriatic guardian pomoći kod lociranja i otklanjanja takve opreme.